RIMSKI PERIOD

Prije dolaska Rimljana, teritoriju današnje Banjaluke naseljavali su Iliri, tačnije plemena Japodi i Mezeji. Međutim, s obzirom na to da su bili nepismeni, pisanih tragova o njima nema, a da su tu živjeli saznajemo od Grka i Rimljana. Na Kastelu su pronađeni i neki ostaci iz tog perioda - šolje u obliku glavice luka sa visokim cilindričnim vratom, te mnogobrojni glineni tegovi.
Nakon što su, negdje početkom nove ere, trijumfalno proslavili pobjedu nad svim ilirskim plemenima, Rimljani su došli i u naš grad. Ovdje su razvijali visoku kulturu sve do varvarskih napada, krajem četvrtog vijeka nove ere. Neki od ostataka te kulture pronađeni su oko Kastela i u Gornjem Šeheru, a poznato je i to da su Rimljani ovdje koristili ljekovita vrela tople i mineralne vode.
Rimljani su osnovali i Castru, prvo naselje na teritoriji današnje Banjaluke, sastavljeno od tvrđave i manjeg zanatskog naselja. Takođe, Castra je bila i stanica na rimskoj cesti Split (Salona) - Bosanska Gradiška (Servitium), koja je povezivala Jadran sa riječnim slivom Save i Dunava.
Najveći dokaz postojanju naseobine na teritoriji našeg grada pronađen je 23. jula 1895. godine, prilikom rekonstrukcije mosta preko Crkvene. Tada je otkriven rimski žrtvenik, posvećen bogu Jupiteru, rimskom Zevsu. Ovaj žrtvenik se čuva u Zemaljskom muzeju u Sarajevu; visok je 1.12m, širok 0.41 (pri kornižu 0.49), debljine 0.30 (pri kornižu 0.35). Leđna i gornja strana nisu obrađene niti ukrašene, te se zaključuje da je ova ara bila smještena pred jednim zidom. Zbog svega ovoga, veoma je moguće da se u njegovoj blizini nalazio i Jupiterov hram. Pretpostavlja se da je žrtvenik iz vremena cara Trajana, sa početka drugog vijeka nove ere.

Na žrtveniku je ispisano:
I O M ET GEN LOCI L. SICINUS MACRINUS B COS P S V L M

Dr. Karlo Pač, kustos sarajevskog Zemaljskog muzeja, koji je obradio pronađeni žrtvenik, tekst sa spomenika je proširio nužnim dopunama, te je dobio tekst posvete koji glasi:
"Iovi optimo maximo et Genio Loci L. Scinus Macrinus beneficarius consularis Pannoniae superioris votum solvit libens merito."
Prevod ovog teksta je:
"Jupiteru najboljem, najvećem i geniju ovog mjesta, Lucinije Sicinije Makrin, konsulski beneficijar iz provincije Gornje Panonije ispunio je svoj zavjet dragovoljno i sa zahvalnošću."

© Maja Tomaševic